Mjesečni dodatak svakoj majci za svako rođeno dijete do njegovog punoljetstva. To predviđa pronatalitetna politika za koju će se iz budžeta Republike Srpske od iduće godine izdvajati više sredstava. Koliko je takav vid finansijske podrške značajan, najbolje znaju majke višečlanih porodica. Jedna takva je i Jelena Rodić. Uz posao ekonomiste i odgoj četvoro djece, nije uvijek lako, ali kaže organizacija je ključ svega.
,,To je ono što uključuje i porodice sa jednim, dvoje, troje i više djece, znači ne odnosi se samo na porodice sa četvoro djece. Tako da, ukoliko se bude išlo u tom pravcu i mi uskoro budemo imali tu odluku, to će mnogo pomoći svim porodicama u Republici Srpskoj koje će se odlučiti možda na proširenje porodica onih koji imaju jedno ili dvoje djece", kaže Jelena Rodić, majka.
U najboljem slučaju svaka majka bi dobijala 540 maraka, svaki mjesec, za svako dijete. U onom skromnijem ta cifra bi iznosila 100 maraka. Iz Udruženja koje je idejni tvorac Zakona o majci koji bi se uskoro mogao naći pred poslanicima Narodne skupštine, kažu da on neće poznavati bilo kakvu diskriminaciju, od one vjerske, do starosne, a pogotovo političke.
,,Udruženje višečlanih porodica u izradi je Zakona o majci, zakona kojim će biti prepoznata svaka majka Republike Srpske i svako dijete u Republici Srpskoj. U pitanju je, po mojoj računici, oko 165 hiljada djece, kroz određene benefite koje će utvrditi stručna ili ekspertna komisija za izradu zakona", rekao je Miladin Gotovac, predsjednik Udruženja višečlanih porodica "Četiri plus".
Okvirni tekst zakona već je poslat nekim republičkim institucijama, ali još uvijek nije stigao do Narodne skupštine Srpske. Kada do toga dođe, očekuje se da će ga poslanici dočekati raširenih ruku.
,,Veoma rado ću se uključiti u izradu tog zakona, jer nam je sigurno potreban, imajući u vidu da na ovim prostorima vlada bijela kuga, da imamo veći broj umrlih nego rođenih i potrebno je da razgovaramo na tu temu, radi poboljšanja te pronatalitetne politike", ističe Milan Petković, potpredsjednik NSRS.
Demografsko pitanje je suštinsko pitanje opstanka i ostanka mladih na ovom području. U Doboja su to ozbiljno shvatili među prvima u Republici Srpskoj. Uz to što sufinansiraju kredite za stanove mladim bračnim parovima, snose troškove vantjelesne oplodnje, a finansiraju i dio troškova za one koji to pokušaju u inostranstvu. Dok je Doboj pozitivan pokazatelj, iz Banjaluke potpuno drugačija slika, pa porodilje još čekaju na jednokratnu pomoć koju je gradonačelnik dužan da im isplati.
Comments