Imaju li Banjalučani razloga za zabrinutost: Deponije uzrok ozbiljnih oboljenja

Banjaluka ovih dana važi za izuzetno prljav grad. Ulice nisu očišćenje, stvaraju se deponije zbog neredovnog odvoza smeća, ali imaju li Banjalučani razloga za zabrinutost zbog neodgovornosti ponašanja Draška Stanivukovića?

Deponije među zgradama potiču od domaćinstava, koji epidemiološke službe nazivaju nestabilnim organskim materijalom koji pri raspadau stvara neprijatne mirise koji zagađuju vazduh. U tom otpadu mogu se naći uzročnici tuberkuloze, infektivnog hepatitisa, trbušnog tifusa, paratifusa i dizenterije, stafilokoki, streptokoki i druge klice, kažu iz epidemiološke službe.

"Bakterije, kojima pogoduje lako bazična sredina nastala dodatkom pepela, duže zadržavaju svoju vitalnost u smeću. Nagomilano smeće služi kao mjesto za obilno razvijanje muva i glodara, koji prenose uzročnike bolesti na životne namirnice. Neotklanjanje otpadnih materija iz domaćinstava dovodi do trajnog zagađivanja zemljišta u naselju i oko njega. Produkti raspadanja opterećuju zemljište, procjeđuju se do prvog vodonosnog sloja i zagađuju vodu za piće. Kao posljedica tog zagađivanja može doći do epidemije. U naseljima gdje otklanjanje otpadnih materija nije riješeno na higijnski način, česte su crijevne infekcije kod stanovništva, javljaju se povremeno i epidemije crijevnih zaraznih oboljenja" stoji u analizi epidemiološke službe.

Prenošenje infekcije iz otpadnih materija do čovjeka može biti direktno i indirektno. Direktna infekcija može nastupiti infekcijom ruku ili odjeće, kao i udisanjem prašine koja sadrži veliki broj bakterija.

Stanovništvo može biti izloženo riziku od medicinskog otpada na direktan i indirektan način, različitim putevima kontaminacije:

- Udisanjem

- Prodiranjem kroz kožu,

- Putem zagađene vode i hrane

Ako je Stanivukoviću cilj izazivanje nove epidemije kako bi prikupio političke poene u njegovom obračunu sa neistomišljenicima, važno je i pitanje odgovornosti za ovakvo ponašanje koje može ugroziti građane Banjaluke.