U Banjaluci je počela posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na čijem usvojenom dnevnom redu je prijedlog odluke da se pristupi donošenju novog Ustava Srpske, a po njenom završetku slijedi još jedna posebna sjednica na kojoj će se razmatrati Nacrt novog ustava i Prijedlog zakona o zaštiti ustavnog uređenja Srpske, po hitnom postupku.
U Nacrtu novog ustava se navodi da Republika Srpska ima pravo na samoopredjeljenje i može se udruživati u složene državne zajednice federalnog ili konfederalnog uređenja sa susjednim i drugim državama ili grupom država.
Novim ustavom predviđeno je uvođenje Vojske Republike Srpske, ukidanje Vijeća naroda Republike Srpske i potpredsjednika.
Takođe je predviđeno da Banjaluka bude glavni grad Republike Srpske, dok će status prijestonice dobiti Istočno Sarajevo sa sjedištem u Palama.
Nacrtom novog ustava definisano je da Ustavni sud Republike Srpske odlučuje o primjeni zakona i akata organa BiH na teritoriji Srpske.
U osnovnim odredbama Republika Srpska se definiše kao suveren, jedinstven i nedjeljiv ustavnopravni subjekt, potvrđen voljom naroda i Opštim okvirnim sporazumom za mir BiH, kao međunarodnim ugovorom, te Ustavom BiH.
Navedeno je da je Republika Srpska definisana kao država srpskog naroda i svih naroda i građana koji u njoj žive.
Između ostalog propisuje da Narodna skupština i Vlada Srpske mogu obustaviti primjenu bilo kojeg akta, mjere ili aktivnosti organa i institucija na nivou BiH, koji nemaju osnov u Ustavu BiH.
Zakoni koji nisu u isključivoj nadležnosti BiH ili koji nisu proistekli iz sporazuma entiteta ne proizvode pravno dejstvo u Srpskoj.
Propisano je da će se zakoni koje donosi Parlamentarna skupština BiH primjenjivati na teritoriji Srpske tek nakon što ih potvrdi Narodna skupština Republike Srpske.
Kada je riječ o teritoriji Republike Srpske, u članu 7 je navedeno da je ona jedinstvena, nedjeljiva i neotuđiva u skladu sa Sporazumom o graničnoj liniji između entiteta, dok je teritorija Brčko distrikta u zajedničkoj svojini Republike Srpske i FBiH i taj status ne može mijenjati bez njihove saglasnosti.
Prijedlogom zakona o zaštiti ustavnog uređenja Republike Srpske predviđa se osnivanje specijalnog tužilaštva i specijalnog suda Srpske koji će se baviti ovom oblašću, a njihove sudije i tužioce će imenovati Narodna skupština.
Pajić Baštinac: Donošenjem novog ustava štiti se ustavna pozicija Srpske
Donošenje novog ustava Republike Srpska predlaže se kako bi se zaštitila njena ustavna pozicija s obzirom da je u proteklih 29 godina urušavan i prekrajan pravni sistem BiH i da je došlo do znatnog proširenja nadležnosti BiH neustavnim prenosom sa entiteta, rekla je generalni sekretar predsjednika Republike Jelena Pajić Baštinac.
U uvodnom obraćanju poslanicima na posebnoj sjednici Narodne skupštine Baštinac je podsjetila da je Ustavom Republike Srpske koji je usklađen sa Ustavom BiH između ostalog utvrđeno da Republika Srpska samostalno obavlja svoje ustavotvorne, zakonodavne, izvršne i sudske funkcije.
Ona napominje da je takođe definisano da je teritorija Republike Srpske jedinstvena, nedjeljiva i neotuđiva, da Srpskoj pripadaju sve državne funkcije i nadležnosti osim onih koje su Ustavom BiH izričito prenesene na njene institucije.
Takođe, dodala je, uređuje i obezbjeđuje integritet i ustavni poredak i teritorijalnu cjelovitost Republike, ustavnost i zakonitost, svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine.
"Urušavanje i prekrajanje pravnog sistema u BiH u proteklih 29 godina vršeno je na razne načine odlukama visokog predstavnika, Ustavnog suda BiH i uslovljavanjem od strane međunarodnih organizacija i subjekata", istakla je Baštinac.
Tokom gotovo tri decenije primjene Ustava BiH, kaže, došlo je do znatnog proširenja nadležnosti BiH neustavnim prenosom nadležnosti sa entiteta na nivo BiH.
Ona je navela da se kroz donošenje novog ustava ima u vidu potreba zajednice da reguliše i uredi društvenopolitičke odnose i zaštiti ustavnu poziciju Republike Srpske.
To je, pojasnila je, utvrđeno članom 132 Ustava RS koji predviđa mogućnost podnošenja prijedloga za promjenu, a u ovom slučaju sasvim novog teksta ustava Republike Srpske.
Bukejlović: Donošenje novog ustava nužno da bi se očuvale ustavne nadležnosti
Potpredsjednik Vlade Republike Srpske Miloš Bukejlović rekao je da je donošenje novog ustava Srpske nužno kako bi se obezbijedila pravna sigurnost, efikasnost institucija i očuvanje ustavnih nadležnosti Republike Srpske, a u skladu sa njenim položajem kako je to definisano Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH.
Bukejlović je rekao da je aktuelni Ustav Srpske donesen u specifičnim okolnostima i tokom proteklih decenija pretrpio brojne izmjene, od kojih su mnoge bile nametnute mimo volje institucija i građana Srpske.
"Takve izmjene su narušile ustavni poredak, oslabile institucionalni suverenitet i stvorile potrebu da danas ovdje zajednički pristupimo donošenju i proceduri novog ustava koji za cilj mora imati stabilnost, pravnu sigurnost i dugoročnu održivost našeg pravnog sistema", rekao je Bukejlović, obraćajući se na posebnoj sjednici Narodne skupštine Srpske o prijedlogu odluke da se pristupi donošenju novog ustava Srpske.
On je naveo da Ustav mora biti izraz volje svih naroda koji žive u Republici Srpskoj, a ne rezultat bilo kojeg pritiska, nametnutih rješenja ili neke vrste kompromisa.
"Danas se nalazimo pod značajnim političko-pravnim trenutkom za Republiku Srpsku gdje razmatramo prijedlog za pokretanje postupka donošenja novog ustava Srpske. Ova odluka predstavlja institucionalni korak ka unapređenju ustavnog poretka, a prije svega, s ciljem usklađivanja najvišeg pravnog akta sa suverenitetom Srpske, ustavotvornom voljom njenog naroda i stvarnim potrebama našeg političkog i pravnog uređenja", rekao je Bukejlović.
Komentarze