Regije Bijeljina i Zvornik posebno su pozitivan primjer primjene Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS), zdravstveni radnici uočavaju brojne prednosti programa u vidu dostupnosti podataka zbog kojih su pacijente ranije slali od jedne do druge zdravstvene ustanove, rečeno je u Fondu zdravstvenog osiguranja Srpske.
foto: BL portal
Suština IZIS je da sve zdravstvene ustanove, privatne i javne, budu međusobno uvezane, integrisane, da između njih bude moguća razmjena medicinskih podataka, što će spriječiti dupliranje pregleda i doprinijeti efikasnijem liječenju pacijenata na osnovu uvida ljekara u njegov elektronski karton, navode iz Fonda, uz ocjenu da je riječ o znatno naprednijem, složenijem i sigurnijem programu.
Svi domovi zdravlja u Srpskoj integrisani su u ovaj sistem, Bijeljina od oktobra 2020. godine, Dom zdravlja u Banjaluci posljednji je u kojem je počela implementacija IZIS-a, a odnedavno su integrisane i privatne zdravstvene ustanove koje imaju ugovor sa Fondom.
– Svjesni smo da svaka promjena u radu izaziva strah od promjene, ali digitalizacija je način života u svim sferama društva, samim tim i neminovnost zdravstvenog sistema Srpske – ističu u Fondu.
Iz Fonda podsjećaju da su rokovi primjene IZIS-a u punom kapacitetu u zdravstvenim ustanovama prolongirani zbog specifične okolnosti i opterećenosti zdravstvenih radnika u pandemiji virusa korona.
Predsjednik Udruženja doktora porodične medicine Republike Srpske Draško Kuprešak kaže da se sistemska implementacija ne može desiti preko noći, ali da iskustva iz domova zdravlja pokazuju da je rad u IZIS-u odličan.
– Dobar primjer je Dom zdravlja Bijeljina koji je prvi prešao na IZIS i funkcioniše besprijekorno. Sve će doći na svoje, jer program nije ni težak ni komplikovan – tvrdi Kuprešak.
Pomoćnik direktora Doma zdravlja Bijeljina Gordana Savin rekla je Srni da ova zdravstvena ustanova sa 80.000 registrovanih pacijenata koristi IZIS od oktobra 2020. godine i da su početni problemi prevaziđeni.
Ona je dodala da je to zahtijevalo mnogo rada i vremena, ali da su oluju pregurali i sada rade bez poteškoća, navodeći da rad u IZIS nije komplikovan i ne zahtijeva nikakve posebne informatičke vještine.
Suština IZIS je da sve zdravstvene ustanove, privatne i javne, budu međusobno uvezane, integrisane, da između njih bude moguća razmjena medicinskih podataka, što će spriječiti dupliranje pregleda i doprinijeti efikasnijem liječenju pacijenata na osnovu uvida ljekara u njegov elektronski karton, navode iz Fonda, uz ocjenu da je riječ o znatno naprednijem, složenijem i sigurnijem programu.
Svi domovi zdravlja u Srpskoj integrisani su u ovaj sistem, Bijeljina od oktobra 2020. godine, Dom zdravlja u Banjaluci posljednji je u kojem je počela implementacija IZIS-a, a odnedavno su integrisane i privatne zdravstvene ustanove koje imaju ugovor sa Fondom.
– Svjesni smo da svaka promjena u radu izaziva strah od promjene, ali digitalizacija je način života u svim sferama društva, samim tim i neminovnost zdravstvenog sistema Srpske – ističu u Fondu.
Iz Fonda podsjaćaju da su rokovi primjene IZIS-a u punom kapacitetu u zdravstvenim ustanovama prolongirani zbog specifične okolnosti i opterećenosti zdravstvenih radnika u pandemiji virusa korona.
PROČITAJTE JOŠ
Todorovićeva o sistemu IZIS “Nekorektno prozivati radnike da nisu u mogućnosti savladati informatički program”
Da li radi ili ne: Nadležni tvrde da IZIS omogućava brži i lakši pristup zdravstvenoj zaštiti
Plaćen kao suvo zlato, a stvorio BRDO PROBLEMA: Za 8 dana IZIS do “ludila” doveo i doktore i pacijente
Predsjednik Udruženja doktora porodične medicine Republike Srpske Draško Kuprešak kaže da se sistemska implementacija ne može desiti preko noći, ali da iskustva iz domova zdravlja pokazuju da je rad u IZIS-u odličan.
– Dobar primjer je Dom zdravlja Bijeljina koji je prvi prešao na IZIS i funkcioniše besprijekorno. Sve će doći na svoje, jer program nije ni težak ni komplikovan – tvrdi Kuprešak.
Pomoćnik direktora Doma zdravlja Bijeljina Gordana Savin rekla je Srni da ova zdravstvena ustanova sa 80.000 registrovanih pacijenata koristi IZIS od oktobra 2020. godine i da su početni problemi prevaziđeni.
Ona je dodala da je to zahtijevalo mnogo rada i vremena, ali da su oluju pregurali i sada rade bez poteškoća, navodeći da rad u IZIS nije komplikovan i ne zahtijeva nikakve posebne informatičke vještine.
Pomoćnik direktora za medicinska pitanja u Bolnici “Sveti vračevi” u Bijeljini Mikajlo Lazić rekao je Srni da je ovo prva bolnica u Republici Srpskoj koja je uvela IZIS u oktobru 2020. godine i da su prevazišli početne poteškoće u prelasku na digitalni model poslovanja.
– Gotovo sva naša odjeljenja i ambulante funkcionišu preko IZIS to su i dijagnostičke službe kao mikrobiologija, laboratorija, rendgen i patologija – naveo je Lazić i dodao da su velike prednosti digitalizacije i to što je ukinuto puno administrativnih poslova.
Prema riječima direktora bijeljinske filijale Fonda zdravstvenog osiguranja Darka Mitrića, elektronske zdravstvene kartice, koje zamjenjuju dosadašnje papirne zdravstvene knjižice, do sada je preuzelo 80 odsto osiguranika u regiji.
U Fondu Srpske kažu da se do kraja godine uporedo koriste i stare zdravstvene knjižice kao i e-kartica, a da se početkom naredne godine u potpunosti prelazi na korišćenje elektronskih zdravstvenih kartica, koje je do sada preuzelo oko 832.000 osiguranih lica, što je procenat od oko 85 odsto.
Napominju da su apoteke počele da realizuju elektronske recepte od aprila ove godine i da se ovaj segment IZIS-a uspješno sprovodi u praksi, a za samo tri mjeseca primjene e-recepta od aprila do kraja juna realizovano je oko četiri miliona recepata.
Što se tiče implementacije IZIS u Domu zdravlja Banjaluka, u Fondu konstatuju da, za razliku od samog početka primjene, sada zdravstveni radnici mnogo efikasnije koriste alate i prednosti koje im nudi ovaj informacioni program.
– Kako vrijeme odmiče, zdravstveni radnici Doma zdravlja Banjaluka već sada mnogo lakše i brže rade u ovom programu – ističu iz Fonda i navode primjer Centra za mentalno zdravlje koji je kao prva organizaciona jedinica krenuo sa primjenom IZIS-a prije šest mjeseci i ima pozitivno iskustvo u radu.
Kada je riječ o zaštiti podataka ličnih podataka pacijenata, ljekar specijalista psihijatrije Željka Štrbac posebno je ukazala na činjenicu da IZIS štiti te podatke i da u samom programu postoji nekoliko nivoa zaštite.
Što se tiče najveće zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj, Univerzitetsko-kliničkog centra /UKC/ u Banjaluci, i ova ustanova se integriše u IZIS i već je sprovedeno testiranje razmjene podataka, ali se zbog kompleksnosti tercijarnog nivoa postepeno sprovodi uvezivanje ove ustanove.
Direktor UKC Vlado Đajić kaže da trenutno imaju klinički informacioni sistem koji je vrhunski, ali je samo unutar Kliničkog centra.
– Nama treba IZIS da podatke koje mi imamo u UKC Fond može da povuče, da vide šta je urađeno, koliko je pacijenta liječeno, koje su intervencije bile i koliko je sve to koštalo. To je dobro zamišljen sistem, ali moramo tehničke stvari usaglasiti i kada se to završi, to će odlično da funkcioniše – rekao je Đajić.
U Fondu ističu da je IZIS jedan od najvažnijih projekata od republičkog interesa, a Fond je zadužen da ga zajedno sa implementatorima projekta sprovede u praksi, što podrazumijeva potpunu informacionu uvezanost svih ustanova zdravstvenog sistema Republike Srpske, te upotrebu elektronskih uputnica, recepata, kartica umjesto zdravstvenih knjižica i elektronskog kartona.
Dosadašnji kartoni pacijenata zamjenjuju se elektronskim zdravstvenim kartonima koji sadrže sve podatke o pacijentu na jednom mjestu, nezavisno od toga u kojoj zdravstvenoj ustanovi su prikupljeni, ambulanti porodične medicine, službi hitne pomoći, bolnici ili specijalističkoj ambulanti.
Ljekari koji liječe pacijenta na jednom mjestu imaju detaljan uvid u pacijentovu istoriju liječenja, te važne podatke poput podataka o alergijama, hroničnim oboljenjima, terapijama koje je primao.
U Fondu navode da su prednosti IZIS višestruke, poput unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite, poboljšanja sigurnosti pacijenta, smanjenja administrativnih troškova, te efikasnijeg i kvalitetnijeg sistema zdravstvene zaštite u cjelini.
Comments